Како се књиге умножавају са незамисливом претераношћу, избор за читаоце постаје све нужнији и нужнији а моћ одабира све више и више очајнички проблем ... Могућност да се мудро изабере постаје непрестано све безизгледнија како неопходност да се одабере непрестано све више притиска. Онолико колико растућа тежина књига притиска и гуши способност поређења, толико је и захтев да се упоређује гласнији.
Томас де Квинси, "Књижевност знања и књижевност моћи" 1848






уторак, 24. септембар 2013.

4-D КОШМАР



X. G. Balard, ^etvorodimenzionalni ko{mar, 2005


Zagonetan po~etak in medias res, maestralno vo|ewe zapleta kroz razli~ite slojeve pro{losti, kroz precizno i detaqno opisan postkatastrofi~an, jezivo dehumanizovan i pra{inom i ru{evinama zatrpan prostor sugestivne, iako zastra{uju}e atmosfere, ose}aj da nad svime stoji neka kosmi~ka tajanstvenost, do samoga kraja nerazre{ena i neukinuta, sve to ~ini Balardove pri~e vi{e nego vrednim preporuke. 
Pripoveda~ koji nau~nofantasti~ne topose i kli{ea ve{to preokre}e i oneobi~ava, Balard mawe ili vi{e prepoznatqive fizi~ke i globalne katastrofe i futuristi~ke preobra`aje sveta i dru{tva koristi kao pozadinu za istra`ivawa unutra{weg prostora duha i tela. Izolacija kao prinuda represivnih sistema ~ije se ideologije postepeno interiorizuju ali i kao svojevoqno otu|ewe, te`wa da se iza|e iz ko{mara postojawa u prostoru i vremenu, da se ostvari apsolutni kontinuum egzistencije oslobo|en izraslina materijalnog, obele`ja su kraja sveta i ~oveka u Balardovoj viziji. “Glasovi vremena” odzvawaju u glavama Balardovih junaka dok se bez voqe i snage kre}u po jednom umiru}em, poluraspadnutom, poluautomatizovanom svetu. U Balarda nema vere u nauku i nau~ni pogled na svet, u sile razuma ili u bilo kakav napredak, biolo{ki, socijalni, ekonomski, ali wegov svet nije lament pesimiste, ve} delo koje svojom strukturom, sugestivno{}u i snagom slike koja, ~ak i kada opisuje hladno i distancirano, anatomski, intrigira i uvla~i ~itaoca, narativnim ritmom koji odra`ava sveop{tu disonantnost i nestabilnost skepsu i o~aj preobra`ava u vrednu umetni~ku viziju.  
Kwiga je propra}ena studijom Novice Petrovi}a, “Motiv entropije u delu Tomasa Pin~ona i X. G. Balarda”, koja prikazuje istoriju i ekspanziju termina entropija kroz razli~ite nauke i detaqno analizira dela Pin~ona i Balarda s obzirom na upotrebu motiva entropije u fizi~kom, psiholo{kom i socijalnom smislu, kao i s obzirom na efekat koji ta upotreba ima na planu forme.